Pomračenje Mjeseca nije uvijek isti prizor. Ponekad Mjesec samo malo potamni; ponekad mu tamna krivulja kao da odgrize dio površine; a ponekad cijeli Mjesečev disk poprimi tamnocrvenu boju. Razlika zavisi od toga kako Mjesec prolazi kroz Zemljinu sjenu. Tri naziva — pomračenje u polusjeni, djelimično i potpuno — opisuju koliki dio Mjeseca ulazi u najtamniji dio te sjene, koji se naziva umbrom. Poznavanje geometrije olakšava prepoznavanje onoga što se dešava, naročito kada su promjene suptilne. Za datume pomračenja, vremena kontakta, trajanje i vidljivost po lokacijama pogledajte ažurirani katalog pomračenja Mjeseca.
Zemlja baca dvije vrste sjene
Sunce je izvor svjetlosti koji ima određenu veličinu, a ne tačka. Zato Zemlja stvara središnje područje u kojem je direktna Sunčeva svjetlost zaklonjena i vanjsko područje u kojem je zaklonjen samo dio Sunca. Središnja sjena je umbra, a blaža vanjska sjena je polusjena. Granica je geometrijska: u polusjeni bi posmatrač na Mjesecu i dalje vidio dio Sunca, dok bi u umbrI Zemlja potpuno zaklonila Sunce.
Pomračenje Mjeseca može se dogoditi samo za vrijeme punog Mjeseca, kada se Zemlja nalazi između Sunca i Mjeseca. Međutim, većina punih Mjeseca prolazi iznad ili ispod Zemljine sjene jer je Mjesečeva orbita nagnuta za 5,14 stepeni u odnosu na ekliptiku, ravan Zemljine orbite oko Sunca. Pomračenje nastaje kada se pun Mjesec dogodi blizu presjeka tih orbitalnih ravni. Vodič kroz Mjesečeve mijene objašnjava zašto Mjesečeva faza zavisi od njegovog položaja u odnosu na Sunce i Zemlju; vrsta pomračenja zatim zavisi od putanje kojom Mjesec prolazi kroz Zemljinu sjenu.
Pomračenje u polusjeni: suptilno, postepeno zatamnjenje
Tokom pomračenja u polusjeni, Mjesec prolazi kroz Zemljinu polusjenu, ali ne ulazi u umbru. Preko Mjesečevog diska ne prelazi jasno definisana tamna ivica. Umjesto toga, dio ili cijeli Mjesec prima nešto manje direktne Sunčeve svjetlosti i može izgledati blago zasjenjeno, često na strani bližoj umbrI. Ovaj je efekt lako previdjeti, naročito na početku ili kraju pomračenja, kada se samo mali dio Mjeseca nalazi u polusjeni.
Zbog toga pomračenje u polusjeni može biti stvarno, mjerljivo poravnanje, a da golim okom ne izgleda dramatično. Može biti uočljivije na fotografiji nego pri brzom pogledu, ali automatska ekspozicija fotoaparata može nadoknaditi zatamnjenje i otežati poređenje snimaka. Ako fotografišete, zadržite isti kadar i postavke ekspozicije pa ih uporedite sa snimkom nastalim prije ili poslije pomračenja. Pomračenje u polusjeni nije prolazak Mjeseca kroz oblak niti promjena njegove vlastite svjetline; riječ je o postepenom smanjenju Sunčeve svjetlosti jer Zemlja djelimično zaklanja Sunce od Mjeseca.
Naprimjer, za pomračenje u polusjeni 20. februara 2027. navedeno je da će polusjenovita faza trajati 241 minutu. To dugo trajanje ne znači da će Mjesec četiri sata izgledati očigledno tamno: zatamnjenje se postepeno mijenja, a dublji dio polusjene vjerovatnije će biti uočljiv od njenog blijedog vanjskog ruba. Ažurirani kalendar za februar 2027. prikazuje tačna vremena Mjesečevih faza za taj mjesec, dok katalog pomračenja sadrži detalje o događaju.
Djelimično pomračenje: tamna krivulja prelazi preko Mjeseca
Djelimično pomračenje Mjeseca nastaje kada dio Mjeseca uđe u umbru, dok ostatak ostane izvan nje. Najjasniji vizuelni znak je izrazito tamniji, zakrivljeni dio koji se širi preko Mjesečeve površine. Rub umbre je zakrivljen zato što je Zemlja okrugla; pomračenja Mjeseca pomogla su posmatračima da prepoznaju taj oblik mnogo prije nego što su svemirske letjelice mogle fotografisati Zemlju iz svemira.
Sjena nije čvrst predmet položen preko Mjeseca i njen rub nije potpuno oštar. Sunčeva svjetlost koja prolazi kroz Zemljinu atmosferu ublažava granicu. Ipak, kontrast između svijetlog dijela izvan umbre i tamnijeg dijela unutar nje obično je mnogo uočljiviji od zatamnjenja pri pomračenju u polusjeni. Mjesec ne nestaje tokom djelimičnog pomračenja, a dio koji je i dalje izvan umbre ostaje osvijetljen direktnom Sunčevom svjetlošću.
Koliki će dio Mjeseca biti prekriven zavisi od putanje pomračenja. Plitak prolazak kroz umbru ostavlja samo mali tamni usjek; dublji prolazak može prekriti veći dio diska, ali ne i cijeli disk. Klasifikacija se odnosi na položaj Mjeseca u sjeni, a ne na to može li posmatrač vidjeti pomračenje. Lokalni horizont, dnevna svjetlost, vremenske prilike i položaj Mjeseca na nebu utiču na vidljivost. Gradska stranica poput stranice o Mjesecu za London prikazuje lokalno vrijeme izlaska i zalaska Mjeseca, visinu, azimut i vremenske prilike, što može pomoći pri općem planiranju posmatranja neba.
Potpuno pomračenje: Mjesec u cijelosti ulazi u umbru
Tokom potpunog pomračenja Mjeseca, cijeli Mjesečev disk prolazi unutar Zemljine umbre. Mjesec je i dalje vidljiv jer Zemljina atmosfera prelama dio Sunčeve svjetlosti i usmjerava je u sjenu. Dok ta svjetlost prolazi kroz atmosferu, kraće plave talasne dužine raspršuju se snažnije od crvenih. Zato je svjetlost koja dopire do Mjeseca često crvena ili narandžasta, a Mjesečeva površina odbija tu svjetlost prema posmatračima na Zemlji.
Popularni izraz „krvavi Mjesec“ odnosi se na mogući crvenkasti izgled, a ne na posebnu kategoriju pomračenja niti na unaprijed određenu nijansu. Potpuno pomračenje može izgledati bakrenasto, ciglastocrveno, tamnosmeđe ili veoma tamno. Boja i sjaj djelimično zavise od količine Sunčeve svjetlosti koja se filtrira kroz Zemljinu atmosferu; izmaglica, oblaci i čestice u atmosferi mogu uticati na svjetlost koja uspije proći. Potpuno pomračenje ne znači da Mjesec nestaje, iako ga može biti teško vidjeti ako je sjena naročito tamna ili je nebo svijetlo.
Totalitet je interval tokom kojeg se cijeli Mjesec nalazi unutar umbre. Prije i poslije njega potpuno pomračenje obuhvata i djelimične faze, dok Mjesečev disk ulazi u najtamniju sjenu i izlazi iz nje. Kao primjer s konkretnim datumom, za potpuno pomračenje Mjeseca 31. decembra 2028. navedeno je da će totalitet trajati 71,3 minute. Cijeli niz faza pomračenja traje duže od tog središnjeg intervala, pa posmatrači koji mogu vidjeti samo dio događaja ipak mogu uhvatiti djelimičnu fazu.
Na šta obratiti pažnju tokom posmatranja
Pomračenje Mjeseca sigurno je posmatrati golim okom; za razliku od pomračenja Sunca, nisu potrebni zaštitni filteri. Dvogled može olakšati praćenje promjena u sjeni, ali nije neophodan. Pronađite mjesto s neometanim pogledom na Mjesec i provjerite hoće li se tokom pomračenja nalaziti iznad vašeg lokalnog horizonta. Katalog pomračenja pruža informacije o vidljivosti po lokacijama, a kalendar Mjesečevih faza može pomoći da provjerite vremena faza za odabrani mjesec.
Tokom pomračenja u polusjeni tražite postepeno, neujednačeno zatamnjenje, a ne oštru granicu. Kod djelimičnog pomračenja posmatrajte kako se zakrivljeni rub umbre pomjera preko diska. Tokom totaliteta dajte očima vremena da se prilagode i primijetite da Mjesec može zadržati boju i detalje, umjesto da postane potpuno crn. Ove razlike najbolje se uočavaju kada pratite cijeli niz faza, a ne samo jednom pogledate u nebo: sporo kretanje sjene otkriva da li je pomračenje u polusjeni, djelimično ili potpuno.