Kratak odgovor ovisi o tome kada je brojanje provedeno i što se smatra potvrđenim mjesecom. Koristan je vremenski presjek popis iz 2023.: zabilježio je 285 poznatih prirodnih satelita koji kruže oko osam planeta. Većina njih nije bila tek umanjena verzija Zemljina Mjeseca. Veličinom sežu od malih, nepravilnih objekata do svjetova većih od Merkura, s vrlo različitim krajolicima i poviješću. Budući da astronomi neprestano pronalaze i potvrđuju male mjesece, ukupan broj bez datuma može brzo postati obmanjujući.
Broj iz 2023. po planetima
Prema tom popisu iz 2023., Merkur i Venera imali su nula poznatih mjeseca. Zemlja je imala jedan, Mars dva, Jupiter 95, Saturn 146, Uran 27, a Neptun 14. Zbroj tih brojeva iznosi 285. Na divovske planete otpada gotovo cijeli broj: Jupiter, Saturn, Uran i Neptun zajedno su imali 282 poznata mjeseca, dok su četiri unutarnja planeta imala tri.
To su brojke iz popisa, a ne tvrdnja da svaki planet ima nepromjenjiv, konačan broj mjeseca. Broj se može promijeniti kad opažanja otkriju slabe objekte, kad dodatna promatranja utvrde njihovu orbitu ili kad se ponovno procijeni status nekog objekta. Različiti popisi mogu odražavati i različite datume presjeka ili kriterije za potvrdu mjeseca. Stoga ukupan broj valja shvatiti kao „poznato i pobrojeno u ovom popisu sastavljenom na određeni datum”, a ne kao broj svih mjeseca koji postoje.
Ta neravnoteža ima fizičko objašnjenje. Divovski planeti mnogo su masivniji od Zemlje i mogu zadržati velik broj objekata u orbiti; u njihovim vanjskim područjima nalaze se i skupine malih mjeseca. Mnogi su nepravilna oblika i kreću se po udaljenim ili nagnutim putanjama. Velik broj mjeseca ne znači da je svaki od njih usporediv sa sjajnim, okruglim tijelom koje se vidi sa Zemlje.
Najveći mjeseci mijenjaju mjerilo
Najveći mjeseci pravi su svjetovi za sebe. Jupiterov Ganimed najveći je mjesec u Sunčevu sustavu, promjera oko 5 268 kilometara. Promjerom je veći od Merkura, čiji je promjer oko 4 879 kilometara. Ta je usporedba iznenađujuća jer je Merkur planet, a Ganimed satelit; za veličinu je važno samo samo tijelo, a ne njegova oznaka ni ono oko čega kruži.
Saturnov Titan odmah je iza njega, promjera oko 5 150 kilometara. Ima gustu atmosferu te jezera i mora tekućih ugljikovodika na površini. Ganimed i Titan veći su od Zemljina Mjeseca, čiji je promjer oko 3 475 kilometara. Zemljin pratilac stoga nije ni blizu vrha ljestvice veličina, premda dominira našim noćnim nebom te je utjecao na kalendare, plimu i oseku i ljudska istraživanja.
Sama veličina ne govori cijelu priču. Jupiterov Io manji je od Zemljina Mjeseca, ali je iznimno vulkanski aktivan. Europa je također manja, a riječ je o ledenom svijetu čija površina i unutrašnjost pobuđuju veliko znanstveno zanimanje. Ganimed ima vlastito magnetsko polje. Te razlike pokazuju zašto su „najveći mjeseci” korisna polazna točka, ali ne i ljestvica znanstvene važnosti. Za vizualni prikaz odnosa mjeseca i planeta u širem sustavu, interaktivna karta Sunčeva sustava na ovoj stranici prikazuje trenutačne položaje planeta.
Jupiter i Saturn: sustavi prepuni mjeseca
Četiri najveća Jupiterova mjeseca — Io, Europa, Ganimed i Kalisto — često se nazivaju Galilejevim mjesecima, prema opažanjima Galilea Galileija iz 1610. Toliko su veliki da svaki ima svoj prepoznatljiv identitet: vulkanska površina Ioa, Europin led, Ganimedova veličina i Kalistov teren prekriven kraterima predstavljaju četiri vrlo različita zapisa o istom planetarnom sustavu. Oni su tek malobrojni dio mnogo većeg popisa Jupiterovih poznatih satelita.
Prema popisu iz 2023., Saturnov je broj bio još veći, no brojčana prednost ne znači da su svi njegovi mjeseci veliki. Velik dio ukupnog broja čine mali sateliti, uključujući objekte povezane s prstenovima i skupinama mjeseca. Saturn ima i Titan, istaknut svijet s gustom atmosferom, te Enkelad, manji ledeni mjesec poznat po materijalu koji izbija iz njegova južnog polarnog područja. U brojanje se svaki potvrđeni mjesec ubraja kao jedna stavka; ono ne govori ništa o njegovoj veličini, aktivnosti ili znanstvenom zanimanju.
Udaljeni mjeseci i Zemljin bliski pratilac
Uran i Neptun planetarnom popisu dodaju desetke mjeseca, među kojima je nekoliko velikih, ali i mnogo manjih satelita. Neptunov Triton ističe se time što kruži u smjeru suprotnom od Neptunove rotacije. Ta neobična putanja jedan je od razloga zašto znanstvenici smatraju da je Triton možda zarobljen, umjesto da je nastao na svojoj sadašnjoj orbiti uz Neptun. Uranovi veliki mjeseci mnogo su manji od Ganimeda i Titana, ali među njima ima raznolikih ledenih i stjenovitih tijela.
Zemljin je Mjesec skroman u popisu po planetima, no njegov je odnos sa Zemljom iznimno izražen. Velik je u usporedbi s planetom oko kojeg kruži i dovoljno blizu da se golim okom vidi kao sjajan objekt s mnogo detalja. Njegove mijene posljedica su toga što Sunce osvjetljava različite dijelove one njegove polovine koja je okrenuta prema Zemlji. Vodič kroz mjesečeve mijene objašnjava tu geometriju, a kalendar mjesečevih mijena prikazuje točna vremena mijena po mjesecima.
Što nam broj mjeseca može — a što ne može — reći
Ukupan broj mjeseca nekog planeta jednako je toliko snimka opažanja i klasifikacije koliko i opis njegova okoliša. Male i udaljene mjesece teže je otkriti nego velike, a za potvrdu da novootkriveni objekt slijedi stabilnu orbitu potrebna su brojna opažanja. Zato bi poznata tablica s brojevima trebala sadržavati datum, a noviji se popis može razlikovati i bez ikakve nagle promjene samih planetarnih sustava.
Za planiranje promatranja korisniji je lokalni prikaz Mjeseca nego ukupan broj mjeseca. Njegova mijena, vrijeme izlaska i položaj ovise o datumu i lokaciji; primjerice, nadzorna ploča Mjeseca za New York prikazuje mijenu i osvijetljenost, kao i izlazak i zalazak Mjeseca, visinu, azimut, udaljenost te prikaz neba s lokalnim vremenskim uvjetima. Popis Sunčeva sustava daje odgovor na pitanje koliko je mjeseca bilo zabilježeno u određenom popisu. Pogled prema nebu govori nešto drugo: koji je od njih večeras iznad vašeg obzora.