Pomrčina Mjeseca nije uvijek isti prizor. Ponekad Mjesec samo malo potamni; ponekad mu tamni luk kao da odgrize dio diska; a ponekad cijeli Mjesečev disk poprimi tamnocrvenu boju. Razlika ovisi o tome kako Mjesec prolazi kroz Zemljinu sjenu. Tri naziva — polusjenasta, djelomična i potpuna pomrčina — opisuju koliki dio Mjeseca ulazi u najtamniji dio te sjene, koji se naziva umbra. Poznavanje geometrije olakšava prepoznavanje onoga što se događa, osobito kad su promjene suptilne. Za datume pomrčina, vremena kontakta, trajanje i vidljivost na pojedinim lokacijama posjetite aktualni katalog pomrčina Mjeseca.
Zemlja baca dvije vrste sjene
Sunce je izvor svjetlosti velike površine, a ne točkasti izvor. Zato Zemlja baca središnje područje u kojem je izravna Sunčeva svjetlost blokirana i vanjsko područje u kojem je zaklonjen samo dio Sunca. Središnja sjena naziva se umbra, a blaža vanjska sjena polusjena. Granica je određena geometrijom: u polusjeni bi promatrač na Mjesecu još uvijek vidio dio Sunca, dok bi u umbrinu području Zemlja potpuno zaklonila Sunce.
Pomrčina Mjeseca može nastupiti samo za punog Mjeseca, kada se Zemlja nalazi između Sunca i Mjeseca. No većina punih Mjeseca prolazi iznad ili ispod Zemljine sjene jer je Mjesečeva putanja nagnuta 5.14 stupnjeva u odnosu na ekliptiku, ravninu Zemljine putanje oko Sunca. Pomrčina nastupa kada se puni Mjesec dogodi blizu sjecišta tih orbitalnih ravnina. Vodič kroz Mjesečeve mijene objašnjava zašto Mjesečeva faza ovisi o njegovu položaju u odnosu na Sunce i Zemlju; vrsta pomrčine zatim ovisi o putanji kojom Mjesec prolazi kroz Zemljinu sjenu.
Polusjenasta: suptilno, široko zatamnjenje
Tijekom pomrčine u polusjeni Mjesec prolazi kroz Zemljinu polusjenu, ali ne ulazi u umbru. Preko Mjesečeva diska ne prelazi jasno omeđen tamni rub. Umjesto toga, dio ili cijeli Mjesec prima nešto manje izravne Sunčeve svjetlosti i može djelovati blago zasjenjeno, često na strani bližoj umbrinu području. Učinak se lako previdi, osobito na početku ili kraju pomrčine, kada se u polusjeni nalazi samo mali dio Mjeseca.
Zato pomrčina u polusjeni može biti stvarno i mjerljivo poravnanje, a da pritom golim okom ne izgleda dojmljivo. U fotografiji može biti uočljivija nego pri brzom pogledu, no automatska ekspozicija fotoaparata može nadoknaditi zatamnjenje i otežati usporedbu snimaka. Ako fotografirate, zadržite isti kadar i postavke ekspozicije te snimke usporedite s fotografijom nastalom prije ili nakon pomrčine. Tijekom pomrčine u polusjeni Mjesec ne prolazi kroz oblak niti mijenja vlastitu svjetlinu; riječ je o postupnom smanjenju Sunčeve svjetlosti jer Zemlja djelomično zaklanja Sunce od Mjeseca.
Primjerice, za pomrčinu u polusjeni 20. veljače 2027. navedeno je trajanje polusjenaste faze od 241 minute. To dugo razdoblje ne znači da će Mjesec četiri sata izgledati očito tamnije: zatamnjenje se postupno mijenja, a veća je vjerojatnost da će se primijetiti najdublji dio polusjene nego njezin jedva zamjetan vanjski rub. Aktualni kalendar za veljaču 2027. prikazuje točna vremena Mjesečevih mijena za taj mjesec, dok katalog pomrčina sadrži pojedinosti o samoj pojavi.
Djelomična: tamni se luk širi preko Mjeseca
Djelomična pomrčina Mjeseca nastupa kada dio Mjeseca uđe u umbru, dok ostatak ostane izvan nje. Najjasniji vizualni znak jest izrazito tamnije, zakrivljeno područje koje se širi preko Mjesečeva diska. Rub umbre je zakrivljen jer je Zemlja okrugla; pomrčine Mjeseca pomogle su promatračima da prepoznaju taj oblik mnogo prije nego što su svemirske letjelice mogle fotografirati Zemlju iz svemira.
Sjena nije čvrst predmet koji je položen preko Mjeseca, a njezin rub nije savršeno oštar. Sunčeva svjetlost koja prolazi kroz Zemljinu atmosferu ublažava granicu. Ipak, kontrast između svijetlog dijela izvan umbre i tamnijeg dijela unutar nje obično je mnogo uočljiviji od zatamnjenja tijekom pomrčine u polusjeni. Mjesec ne nestaje tijekom djelomične pomrčine, a dio koji je još izvan umbre ostaje osvijetljen izravnom Sunčevom svjetlošću.
Koliki će dio Mjeseca biti prekriven ovisi o putanji pomrčine. Pri plitkom prolasku kroz umbru nastaje tek malen tamni zarez; dublji prolazak može prekriti veći dio diska, ali ne i cijeli disk. Klasifikacija se odnosi na položaj Mjeseca u sjeni, a ne na to može li promatrač vidjeti pojavu. Vidljivost ovisi o lokalnom obzoru, dnevnom svjetlu, vremenskim prilikama i položaju Mjeseca na nebu. Gradska nadzorna ploča poput stranice o Mjesecu za London prikazuje lokalno vrijeme izlaska i zalaska Mjeseca, visinu, azimut i vremenske prilike, što može pomoći pri općem planiranju promatranja neba.
Potpuna: Mjesec u cijelosti ulazi u umbru
Tijekom potpune pomrčine Mjeseca cijeli Mjesečev disk prolazi unutar Zemljine umbre. Mjesec je i dalje vidljiv jer Zemljina atmosfera lomi dio Sunčeve svjetlosti u područje sjene. Dok ta svjetlost prolazi kroz atmosferu, kraće plave valne duljine jače se raspršuju od crvenih. Zato je preostala svjetlost koja dopire do Mjeseca često crvena ili narančasta, a Mjesečeva površina odbija je prema promatračima na Zemlji.
Popularni izraz „krvavi Mjesec” odnosi se na tu moguću crvenkastu boju, a ne na posebnu vrstu pomrčine ni na nijansu koja je uvijek zajamčena. Potpuna pomrčina može izgledati bakrenasto, ciglastocrveno, tamnosmeđe ili vrlo tamno. Boja i svjetlina djelomično ovise o količini Sunčeve svjetlosti koja se probije kroz Zemljinu atmosferu; maglica, oblaci i čestice u atmosferi mogu utjecati na svjetlost koja prolazi. Potpuna pomrčina ne znači da Mjesec nestaje, premda ga može biti teško vidjeti ako je sjena osobito tamna ili je nebo svijetlo.
Potpunost je razdoblje tijekom kojeg se cijeli Mjesec nalazi unutar umbre. Prije nje i nakon nje potpuna pomrčina uključuje djelomične faze, dok Mjesečev disk ulazi u najtamniji dio sjene i izlazi iz njega. Kao primjer s konkretnim datumom, za potpunu pomrčinu Mjeseca 31. prosinca 2028. navedeno je 71.3 minute potpunosti. Cijeli slijed pomrčine traje dulje od tog središnjeg razdoblja, pa promatrači koji mogu vidjeti samo dio pojave ipak mogu uhvatiti djelomičnu fazu.
Na što obratiti pozornost tijekom promatranja
Pomrčinu Mjeseca sigurno je promatrati golim okom; za razliku od pomrčine Sunca, nisu potrebni zaštitni filtri. Dalekozor može olakšati proučavanje sjene koja se mijenja, ali nije nužan. Pronađite mjesto s neometanim pogledom na Mjesec i provjerite hoće li biti iznad lokalnog obzora tijekom pomrčine. Katalog pomrčina prikazuje podatke o vidljivosti prema lokaciji, a kalendar Mjesečevih mijena može vam pomoći da provjerite vremena mijena za odabrani mjesec.
Tijekom pomrčine u polusjeni obratite pozornost na postupno, neravnomjerno zatamnjenje, umjesto da očekujete oštro omeđenu granicu. Tijekom djelomične pomrčine pratite zakrivljeni rub umbre kako prelazi preko diska. Za vrijeme potpunosti pustite očima da se prilagode i primijetite da Mjesec može zadržati boju i detalje, umjesto da postane jednoliko crn. Te su razlike najlakše uočljive ako pratite cijeli slijed, a ne samo jednom pogledate u nebo: upravo polagano napredovanje sjene otkriva je li pomrčina polusjenasta, djelomična ili potpuna.